komadići duše

riječi su dodale još jednu boru

oko usana.

starim naočigled

pod tvojim

rukama. 

ne čitam više tvoje priče.

s riječi se  cijedi patetika

gusta kao ulje.

ne čitam ih.

ne vjerujem više u njih.

ne pričaj mi o veličini i snazi

ljubavi.

ni o njenoj nepobjedivosti.

zar stvarno vjeruješ

da tvoje riječi imaju težinu

predamnom

nakon svega.

nakon ljubavi.

bolje šuti,ako me još u nekom

dijelu želiš blizu,

inače,počet ću se pitati

koliko slab moraš biti

da bi živio svoju priču.

                pritajili smo se u mraku

                kao djeca,

                svatko na svojoj strani

                kugle.

                daleki,

                a bliži ne možemo

                biti.

                ...i gledamo se...

                ...i ljubimo se

                očima...

                    kada mi pokloniš

                    vjenčić

                    od boli satkan,

                    stavit ću ga na ruku i nositi

                    za tebe.

                    sama sam tako htjela.

                    a onda me ne pitaj više

                    ništa.

                    moji su odgovori nejasni

                    kao i  tvoja

                    pitanja.